TEMELJI NEUROZNANOSTI

Plan i program nastave u akademskoj godini 2015./2016.

Prvi turnus: 28. rujna do 20. studenoga 2015. (grupe 16 – 30)

Ukupno 100 sati: 32 sata predavanja (P1-P25), 29 sati seminara (S1-S13) i 39 sati vježbi (VA1-VA10 anatomske i VR1-VR6 računalne) (ECTS = 9.0)

Grupe 16, 17 i 18                  = A (seminarska dvorana prizemlje, HIIM)

Grupe 19, 20 i 21                  = B (seminarska dvorana I. kat, HIIM)

Grupe 22, 23 i 24                  = C (seminarska dvorana prizemlje, HIIM)

Grupe 25, 26 i 27                  = D (seminarska dvorana I. kat, HIIM)

Grupe 28, 29 i 30                  = E (seminarska dvorana I. kat, HIIM)

Računalne vježbe (VR1-VR6) se održavaju u računalnoj učionici HIIM-a (II. kat)

Anatomska vježba VA1 se održava u Zavodu za patologiju (dvorana za mikroskopiranje, I. kat)

Anatomske vježbe VA2, VA7, VA8 i VA9 se održavaju u prosekturi HIIM-a (podrum)

Anatomske vježbe VA3-VA6 i VA10 se održavaju u seminarskim dvoranama (HIIM, prizemlje i I. kat)

Predavanja P1-P25 se za sve grupe održavaju prema rasporedu u zgradi dekanata

Seminari S1-S13 se održavaju u seminarskim dvoranama (HIIM, prizemlje i I. kat), prema rasporedu grupa A-E

Tjedni raspored i naslovi tema

I. TJEDAN (28. IX - 02. X):

Ponedjeljak:

P1           Neuron: temeljna strukturno-funkcijska jedinica živčanog sustava (1 sat)

P2           Struktura sinapse i mehanizam sinaptičkog prijenosa signala                          (1 sat)

P3           Morfogeneza i histogeneza živčanog sustava                                                   (2 sata)

P4           Evolucija ljudskog mozga: što nas čini ljudima?                                              (2 sata)

Utorak:   

P5           Signalne molekule i mehanizmi I: ionski kanali, crpke i transporteri              (1 sat)

P6           Signalne molekule i mehanizmi II: ligandi, receptori i drugi glasnici              (1 sat)

P7           Signalne molekule i mehanizmi III: membranski i akcijski potencijal             (1 sat)

P8           Fiziologija cerebrospinalne tekućine i intrakranijski tlak                  (2 sata)

P9           Fiziologija krvnog optoka u središnjem živčanom sustavu                             (1 sat)  

Srijeda:

VR1        Membrana i membranski potencijal                                                                  (3 sata)

VA1        Neuroni, glija i metode istraživanja građe živčanog sustava                            (3 sata)

Četvrtak:

VR2        Pasivna svojstva aksona i akcijski potencijal                                                     (3 sata)

VA2        Podjela i morfologija mozga, moždane ovojnice i krvne žile, komore           (3 sata)   

Petak:

VR3        Akcijski potencijal – metoda prikovanog napona (Voltage Clamp)               (2 sata)

VA3        Siva i bijela tvar kralježnične moždine; Talamokortikalni sustav                     (2 sata)

II. TJEDAN: (05. X – 9. X) četvrtak praznik

Ponedjeljak:

VR4        Prag podražljivosti i razdoblja refrakternosti i akcijski potencijali   (2 sata)

VA4        Građa mozga in vivo (strukturne «neuroimaging» metode)                              (2 sata)

Utorak:

VR5        Postsinaptički potencijali i postsinaptičke interakcije                                      (2 sata)

VA5        Funkcije mozga in vivo (fMRI, PET, MEG, TMS)                                           (2 sata)

Srijeda:

VR6        Nastanak živčanog impulsa (inicijalni segment); sinaptička integracija           (2 sata)

VA6        Fetalni i perinatalni razvoj mozga (histologija + MRI)                                   (2 sata)

Četvrtak:

PRAZNIK DAN NEOVISNOSTI

Petak:

VA7        Izgled i građa moždanog debla i malog mozga, IV. Komora                         (3 sata)

III. TJEDAN (12. X – 16. X):

Pondejeljak:            

VA8        Topografija i građa bazalnih ganglija i diencefalona, III. Komora (3 sata)

Utorak:

VA9        Morfologija moždanih hemisfera, lat. komora i limbičkog režnja   (3 sata)

Srijeda:

P10         Stanična, modularna, laminarna i arealna organizacija moždane kore             (1 sat)

P11         Retikularna formacija i ekstratalamički aferentni sustavi moždane kore          (1 sat)

P12         Opće moždane funkcije: EEG i evocirani potencijali                                      (1 sat)

Četvrtak:

VA10      Stupnjevi budnosti i stanja svijesti; spavanje i snovi; cirkadijani ritmovi       (2 sata)

Petak:

P13         Uvod u osjetne sustave: vrste osjeta, osjetni receptori i osjetni putovi           (1 sat)

P14         Transdukcija signala: mehanoreceptori, osmoreceptori, kemoreceptori         (1 sat)

P15         Fototransdukcija i fiziološka optika                                                                  (1 sat)

KOLOKVIJ ANATOMSKE VJEŽBE

IV. TJEDAN (19. X – 23. X):

Ponedjeljak:

S1            Somatosenzibilni sustavi: anterolateralni sustav i dorzalne kolumne             (3 sata)

Utorak:

S2            Slušni i vestibularni sustav                                                                                  (2 sata)

Srijeda:

S3            Vidni sustav                                                                                                        (3 sata)

Četvrtak:

P16         Opće ustrojstvo motoričkih sustava                                                                  (1 sat)

P17         Voljni pokreti: moždana kora, sustav za pokretanje očiju                               (1 sat)

Petak:

S4            Spinalni motorički mehanizmi i refleksi                                                            (2 sata)

V. TJEDAN (26. X – 30. X):

Ponedjeljak:

S5            Supraspinalni putovi: mišićni tonus, posturalni refleksi i spinalni šok           (2 sata)

Utorak:

S6            Građa i funkcije malog mozga                                                                           (2 sata)

Srijeda:

S7            Ustrojstvo i funkcije bazalnih ganglija                                                              (2 sata)

Četvrtak:

P18         Hipotalamus upravlja endokrinim i autonomnim sustavom                           (1 sat)

P19         Centralni mehanizmi homeostaze                                                                    (2 sata)

P20         Ustrojstvo i funkcije struktura limbičkog sustava                                             (2 sata)

P21         Uloga fronto-limbičkog sustava u regulaciji emocija i socijalnih interakcija (1 sat)

S8            Neurobiološka podloga emocija                                                                        (3 sata)

Petak:

S8            Neurobiološka podloga emocija                                                                        (3 sata)

P22         Neurobiološka podloga promijenjenih stanja svijesti                                     (1 sat)

P23         Neurobiološka podloga ovisnosti                                                                     (2 sata)

VI. TJEDAN (02. XI – 06. XI):

Ponedjeljak:

S9            Psihologija i anatomija učenja i pamćenja                                                         (2 sata)

Utorak:

S10          Stanični mehanizmi učenja i pamćenja                                                              (2 sata)

Srijeda:

S11          Promjene ponašanja i kognitivnih funkcija tijekom starenja i degeneracije    (2 sata)

Četvrtak:

S12          Funkcije prefrontalne i parijetalne asocijacijske moždane kore                        (2 sata)

Petak:      SLOBODAN DAN ZA UČENJE I KOLOKVIJE

VII. TJEDAN (9. XI – 13. XI):

Ponedjeljak:

S13          Razvojna i odrasla plastičnost mozga i reorganizacija moždanih funkcija     (2 sata)

Utorak:

P24         Lokalizacija i lateralizacija kortikalnih funkcija                                                  (2 sata)

P25         Neurobiološka podloga jezičnih funkcija                                                         (1 sat)

POTPISIVANJE INDEKSA NAKON ZADNJEG PREDAVANJA

ISPIT u tjednu 16. – 20. studenoga 2015.

TEMELJI NEUROZNANOSTI 2015./2016. – I. TURNUS, tjedna satnica i raspored po grupama

PRVI TJEDAN (28. IX - 02. X 2015.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
28.IX/Ponedjeljak 14.30-15.15 A – E P1 Šimić (Biološka dvorana)
  15.15-16.30 A – E P2 Šimić (Biološka dvorana)
  16.45-17.30 A – E P3 Šimić (Biološka dvorana)
  17.30-18.15 A – E P4 Šimić (Biološka dvorana)
29.IX/Utorak 08.00-10.15 A VR1 Crljen, Banfić, Radoš
  10.30-12.45 B VR1 Crljen, Banfić, Radoš
  14.15-15.00 A – E P5 Banfić (Biološka dvorana)
  15.00-15.45 A – E P6 Banfić (Biološka dvorana)
  16.45-17.30 A - E P7 Banfić (Biološka dvorana)
  17.45-18.30 A - E P8 Klarica (Biološka dvorana)
  18.30-19.15 A - E P9 Klarica (Biološka dvorana)
30.IX/Srijeda 08.00-10.15 A VA1 Vukšić, Babić Leko, Sedmak
  08.00-10.15 C VR1 Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
  10.30-12.45 C VA1 Vukšić, Babić Leko, Sedmak
  10.30-12.45 D VR1 Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
  13.00-15.15 D VA1 Krsnik, Vukšić, Babić Leko
  13.00-15.15 E VR1 Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
  15.30-17.45 E VA1 Krsnik, Babić Leko, Vukšić
  18.00-20.15 B VA1 Sedmak, Babić Leko, Vukšić
01.X/Četvrtak 08.00-10.15 A VR2 Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
  08.00-10.15 B VA2 Krsnik, Petanjek, Šimić
  10.30-12.45 B VR2 Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
  10.30-12.45 A VA2 Krsnik, Petanjek, Šimić
  13.00-15.15 C VR2 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  13.00-15.15 D VA2 Krsnik, Babić Leko, Vukšić 
  15.30-17.15 D VR2 Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
  15.30-17.15 C VA2 Sedmak, Babić Leko, Vukšić  
  17.30-19.45 E VR2 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
02.X/Petak 08.00-09.30 A VR3 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  08.00-09.30 B VA3 Kovačević, Judaš, Sedmak
  09.45-11.15 B VR3 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  09.45-11.15 A VA3 Vukšić, Babić Leko, Sedmak
  11.30-13.00 C VR3 Lukinović-Škudar, Banfić, Crljen
  11.30-13.00 D VA3 Krsnik, Babić Leko, Sedmak 
  13.15-14.45 D VR3 Lukinović-Škudar, Banfić, Crljen
  13.15-14.45 C + E VA3 Krsnik, Sedmak, Vukšić
  15.00-16.30 E VR3 Lukinović-Škudar, Banfić, Crljen
  16.45-19.00 E VA2 Sedmak, Krsnik, Babić Leko

DRUGI TJEDAN (05.X - 09. X. 2015.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
05.X/Ponedjeljak 09.00-10.30 A VR4 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  09.00-10.30 B VA4 Radoš, Judaš, Sedmak
  10.45-12.15 B VR4 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  10.45-12.15 A VA4 Radoš, Judaš, Sedmak
  12.30-14.00 C VR4 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  12.30-14.00 D VA4 Radoš, Judaš, Sedmak
  14.15-15.45 D VR4 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  14.15-15.45 C VA4 Sedmak, Judaš, Radoš
  16.00-17.30 E VR4 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  17.30-19.00 E VA4 Sedmak, Judaš, Radoš
06.X/Utorak 09.00-10.30 A VR5 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  09.00-10.30 B VA5 Radoš, Judaš, Sedmak
  10.45-12.15 B VR5 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  10.45-12.15 A VA5 Radoš, Judaš, Sedmak
  12.30-14.00 C VR5 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  12.30-14.00 D VA5 Radoš, Judaš, Sedmak
  14.15-15.45 D VR5 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  14.15-15.45 C VA5 Sedmak, Judaš, Radoš
  16.00-17.30 E VR5 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  17.45-19.15 E VA5 Sedmak, Judaš, Radoš
07.X / Srijeda 09.00-10.30 A VR6 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  09.00-10.30 B VA6 Krsnik, Judaš, Sedmak
  10.45-12.15 B VR6 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  10.45-12.15 A VA6 Krsnik, Judaš, Sedmak
  12.30-14.00 C VR6 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  12.30-14.00 D VA6 Krsnik, Judaš, Sedmak
  14.15-15.45 D VR6 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  14.15-15.45 C VA6 Sedmak, Krsnik, Judaš
  16.00-17.30 E VR6 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  17.30-19.00 E VA6 Sedmak, Krsnik, Judaš
08.X/ Petak PRAZNIK
09.X/Petak 08.00-10.15 A VA7 Džaja, Judaš, Kovačević
  10.30-12.45 B VA7 Džaja, Judaš, Kovačević
  13.00-15.15 C VA7 Krsnik, Judaš, Kovačević 
  15.30-17.45 D VA7 Vukšić, Sedmak, Kovačević 
  18.00-20.15 E VA7 Vukšić, Sedmak, Kovačević  

TREĆI TJEDAN (12.X - 16. X 2015.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
12.X/Ponedjeljak 08.00-10.15 A VA8 Kovačević, Babić Leko, Sedmak,
  10.30-12.45 B VA8 Kovačević, Babić Leko, Sedmak,
  13.00-15.15 C VA8 Džaja, Babić Leko, Sedmak,
  15.30-17.45 D VA8 Sedmak, Kovačević, Vukšić,
  18.00-20.15 E VA8 Sedmak, Kovačević, Vukšić,
13.X/Utorak 08.00-10.15 A VA9 Kovačević, Sedmak, Šimić
  10.30-12.45 B VA9 Vukšić, Sedmak, Kovačević
  13.00-15.15 C VA9 Vukšić, Sedmak, Kovačević
  15.30-17.45 D VA9 Sedmak, Kovačević, Vukšić
  18.00-20.15 E VA9 Sedmak, Kovačević, Vukšić
14.X/Srijeda 11.00-11.45 A – E P10 Judaš (Čačković)
  12.00-12.45 A – E P11 Judaš (Čačković)
  13.00-13.45 A – E P12 Judaš (Čačković)
15.X/Četvrtak 09.00-10.30 A, B VA10 Ivkić, Judaš, Sedmak
  10.45-12.15 C, D VA10 Ivkić, Judaš, Sedmak
  12.30-14.00 E VA10 Ivkić, Judaš, Krsnik
16.X/Petak 10.30-11.15 A - E P13 Banfić (dvorana Čačković)
  11.30-12.15 A - E P14 Banfić (dvorana Čačković)
  12.30-13.15 A – E P15 Banfić (dvorana Čačković)

ČETVRTI TJEDAN (19. - 23. X 2015.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
19.X/Ponedjeljak 09.00-11.15 A, B S1 Vukšić, Ivkić
  11.30-13.45 C, D S1 Vukšić, Ivkić
  14.00-16.15 E S1 Ivkić
20.X/Utorak 09.00-10.30 A, B S2 Vukšić, Šimić
  11.00-12.30 C, D S2 Vukšić, Šimić
  14.00-15.30 E S2 Crljen
21.X/Srijeda 09.00-11.15 A, B S3 Šimić, Vukšić
  11.30-13.45 C, D S3 Šimić, Vukšić
  14.00-16.15 E S3 Šimić
22.X/Četvrtak 10.15-11.00 A – E P16 Radoš (dvorana Čačković)
  11.00-11.45 A – E P17 Radoš (dvorana Čačković)
23.X/Petak 09.00-10.30 A. B S4 Ivkić, Crljen
  11.00-12.30 C, D S4 Ivkić, Crljen
  14.00-15.30 E S4 Ivkić

PETI TJEDAN (26. - 30. X 2015.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
26.X/Ponedjeljak 09.00-10.30 A, B S5 Banfić, Crljen
  11.00-12.30 C, D S5 Banfić, Crljen
  14.00-15.30 E S5 Crljen
27.X/Utorak 09.00-10.30 A, B S6 Krsnik, Šimić
  11.00-12.30 C, D S6 Vukšić, Šimić
  14.00-15.30 E S6 Crljen
28.X/Srijeda 09.00-10.30 A, B S7 Krsnik, Ivkić
  11.00-12.30 C, D S7 Vukšić, Ivkić
  14.00-15.30 E S7 Crljen
29.X/Četvrtak 09.30-10.15 A – E P18 Vukšić (dvorana Čačković)
  10.30-12.00 A – E P19 Vukšić (dvorana Čačković)
  12.15-13.45 A – E P20 Radoš (dvorana Čačković)
  14.00-14.45 A – E P21 Radoš (dvorana Čačković)
  15.00-17.15 A, B S8 Krsnik, Vukšić
30.X/Petak 09.00-09.45 A – E P22 Šimić (dvorana Čačković)
  10.00-11.30 A – E P23 Šimić (dvorana Čačković)
  12.00-14.15 C, D S8 Krsnik, Vukšić
  14.30-16.45 E S8 Krsnik

ŠESTI TJEDAN (02. XI - 06.XI 2016.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
02.XI/Ponedjeljak 09.00-10.30 A, B S9 Krsnik, Sedmak
  11.00-12.30 C, D S9 Sedmak, Krsnik
  14.00-15.30 E S9 Krsnik
03.XI/Utorak 09.00-10.30 A, B S10 Krsnik, Babić Leko
  11.00-12.30 C, D S10 Krsnik, Babić Leko
  14.00-15.30 E S10 Krsnik
04.XI/Srijeda 09.00-10.30 A, B S11 Sedmak, Babić Leko
  11.00-12.30 C, D S11 Sedmak, Babić Leko
  14.00-15.30 E S11 Babić Leko
05.XI/Četvrtak 09.00-10.30 A, B S12 Petanjek, Sedmak
  11.00-12.30 C, D S12 Petanjek, Sedmak
  14.00-15.30 E S12 Petanjek
06.XI/Petak       SLOBODAN DAN (KOLOKVIJI)

SEDMI TJEDAN (09.-13. XI 2015.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
09.XI/Ponedjeljak 09.00-10.30 A, B S13 Petanjek, Radoš
  11.00-12.30 C, D S13 Petanjek, Radoš
  14.00-15.30 E S13 Radoš
10.XI/Utorak 12.00-13.30 A - E P24 Šimić (dvorana Čačković)
  13.45-14.30 A - E P25 Šimić (dvorana Čačković)

Ispit u utorak, 17. XI 2015.  (I. turnus + ponavljači)

Plan i program nastave u akademskoj godini 2015./2016.

Drugi turnus: 16. studenoga 2015. do 22. siječnja  2016. (grupe 1 – 15)

Ukupno 100 sati: 32 sata predavanja (P1-P25), 29 sati seminara (S1-S13) i 39 sati vježbi (VA1-VA10 anatomske i VR1-VR6 računalne) (ECTS = 9.0)

Grupe 1, 2 i 3                        = A (seminarska dvorana prizemlje, HIIM)

Grupe 4, 5 i 6                        = B (seminarska dvorana I. kat, HIIM)

Grupe 7, 8 i 9                        = C (seminarska dvorana prizemlje, HIIM)

Grupe 10, 11 i 12                  = D (seminarska dvorana I. kat, HIIM)

Grupa 16 (naknadni upis)    = F (seminarska dvorana prizemlje, HIIM)

Računalne vježbe (VR1-VR6) se održavaju u računalnoj učionici HIIM-a (II. kat)

Anatomska vježba VA1 se održava u Zavodu za patologiju (dvorana za mikroskopiranje)

Anatomske vježbe VA2, VA7, VA8 i VA9 se održavaju u prosekturi HIIM-a (podrum)

Anatomske vježbe VA3-VA6 i VA10 se održavaju u seminarskim dvoranama (HIIM, prizemlje i I. kat)

Predavanja P1-P25 se za sve grupe održavaju u zgradi dekanata, prema rasporedu

Seminari S1-S13 se održavaju u seminarskim dvoranama (HIIM, prizemlje i I. kat), prema rasporedu grupa A-E

Tjedni raspored i naslovi tema

I. TJEDAN (16. XI - 20. XI) :

Ponedjeljak:

P1           Neuron: temeljna strukturno-funkcijska jedinica živčanog sustava (1 sat)

P2           Struktura sinapse i mehanizam sinaptičkog prijenosa signala                          (1 sat)

P3           Morfogeneza i histogeneza živčanog sustava                                                   (2 sata)

P4           Evolucija ljudskog mozga: što nas čini ljudima?                                              (2 sata)

Utorak:   

P5           Signalne molekule i mehanizmi I: ionski kanali, crpke i transporteri              (1 sat)

P6           Signalne molekule i mehanizmi II: ligandi, receptori i drugi glasnici              (1 sat)

P7           Signalne molekule i mehanizmi III: membranski i akcijski potencijal             (1 sat)

P8           Fiziologija cerebrospinalne tekućine i intrakranijski tlak                  (2 sata)

P9           Fiziologija krvnog optoka u središnjem živčanom sustavu                             (1 sat)  

Srijeda:

VR1        Membrana i membranski potencijal                                                                  (3 sata)

VA1        Neuroni, glija i metode istraživanja građe živčanog sustava                            (3 sata)

Četvrtak:

VR2        Pasivna svojstva aksona i akcijski potencijal                                                     (3 sata)

VA2        Podjela i morfologija mozga, moždane ovojnice i krvne žile, komore           (3 sata)   

Petak:

VR3        Akcijski potencijal – metoda prikovanog napona (Voltage Clamp)               (2 sata)

VA3        Siva i bijela tvar kralježnične moždine; Talamokortikalni sustav                     (2 sata)

II. TJEDAN: (23. XI – 27. XI)

Ponedjeljak:

VR4        Prag podražljivosti i razdoblja refrakternosti i akcijski potencijali   (2 sata)

VA4        Građa mozga in vivo (strukturne «neuroimaging» metode)                              (2 sata)

Utorak:

VR5        Postsinaptički potencijali i postsinaptičke interakcije                                      (2 sata)

VA5        Funkcije mozga in vivo (fMRI, PET, MEG, TMS)                                           (2 sata)

Srijeda:

VR6        Nastanak živčanog impulsa (inicijalni segment); sinaptička integracija           (2 sata)

VA6        Fetalni i perinatalni razvoj mozga (histologija + MRI)                                   (2 sata)

Četvrtak:

VA7        Izgled i građa moždanog debla i malog mozga, IV. Komora                         (3 sata)

Petak:     

VA8        Topografija i građa bazalnih ganglija i diencefalona, III. Komora (3 sata)

III. TJEDAN (30. XI – 04. XII):

Ponedjeljak:

VA9        Morfologija moždanih hemisfera, lat. komora i limbičkog režnja   (3 sata)

Utorak:

P10         Stanična, modularna, laminarna i arealna organizacija moždane kore             (1 sat)

P11         Retikularna formacija i ekstratalamički aferentni sustavi moždane kore          (1 sat)

P12         Opće moždane funkcije: EEG i evocirani potencijali                                      (1 sat)

Srijeda:

VA10      Stupnjevi budnosti i stanja svijesti; spavanje i snovi; cirkadijani ritmovi       (2 sata)

Četvrtak:

P13         Uvod u osjetne sustave: vrste osjeta, osjetni receptori i osjetni putovi           (1 sat)

P14         Transdukcija signala: mehanoreceptori, osmoreceptori, kemoreceptori         (1 sat)

P15         Fototransdukcija i fiziološka optika                                                                  (1 sat)

Petak:

S1            Somatosenzibilni sustavi: anterolateralni sustav i dorzalne kolumne             (3 sata)

KOLOKVIJ ANATOMSKE VJEŽBE

IV. TJEDAN (07. XII – 11. XII):

Ponedjeljak:

S2            Slušni i vestibularni sustav                                                                                  (2 sata)

Utorak:

S3            Vidni sustav                                                                                                        (3 sata)

Srijeda:

P16         Opće ustrojstvo motoričkih sustava                                                                  (1 sat)

P17         Voljni pokreti: moždana kora, sustav za pokretanje očiju                               (1 sat)

Četvrtak:

S4            Spinalni motorički mehanizmi i refleksi                                                            (2 sata)

Petak:

S5            Supraspinalni putovi: mišićni tonus, posturalni refleksi i spinalni šok           (2 sata)

V. TJEDAN (14. XII – 18. XII):

Ponedjeljak:

S6            Građa i funkcije malog mozga                                                                           (2 sata)

Utorak:

S7            Ustrojstvo i funkcije bazalnih ganglija                                                              (2 sata)

Srijeda:

P18         Hipotalamus upravlja endokrinim i autonomnim sustavom                           (1 sat)

P19         Centralni mehanizmi homeostaze                                                                    (2 sata)

P20         Ustrojstvo i funkcije struktura limbičkog sustava                                             (2 sata)

P21         Uloga fronto-limbičkog sustava u regulaciji emocija i socijalnih interakcija (1 sat)

S8            Neurobiološka podloga emocija                                                                        (3 sata)

Četvrtak: DAN FAKULTETA

Petak:

S8            Neurobiološka podloga emocija                                                                        (3 sata)

P22         Neurobiološka podloga promijenjenih stanja svijesti                                     (1 sat)

P23         Neurobiološka podloga ovisnosti                                                                     (2 sata)

VI. TJEDAN (04. I – 08. I):

Ponedjeljak:            

S9            Psihologija i anatomija učenja i pamćenja                                                         (2 sata)

Utorak:

S10          Stanični mehanizmi učenja i pamćenja                                                              (2 sata)

Srijeda: BLAGDAN - TRI KRALJA

Četvrtak:

S11          Promjene ponašanja i kognitivnih funkcija tijekom starenja i degeneracije    (2 sata)

Petak:

S12          Funkcije prefrontalne i parijetalne asocijacijske moždane kore                        (2 sata)

VII. TJEDAN (11. I – 15. I):

Ponedjeljak:

S13          Razvojna i odrasla plastičnost mozga i reorganizacija moždanih funkcija     (2 sata)

Utorak:  SLOBODAN DAN (KOLOKVIJI)

Srijeda:

P24         Lokalizacija i lateralizacija kortikalnih funkcija                                                  (2 sata)

P25         Neurobiološka podloga jezičnih funkcija                                                         (1 sat)

POTPISIVANJE INDEKSA NAKON ZADNJEG PREDAVANJA

 

ISPIT u tjednu od 11. do 15. siječnja 2016.

TEMELJI NEUROZNANOSTI 2015./2016. – II. TURNUS, tjedna satnica i raspored po grupama

PRVI TJEDAN (16. - 20. XI 2015.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
16.XI/Ponedjeljak 13.30-14.15 A – E P1 Šimić (Biološka dvorana)
  14.15-15.30 A – E P2 Šimić (Biološka dvorana)
  15.45-16.30 A – E P3 Šimić (Biološka dvorana)
  16.30-17.15 A – E P4 Šimić (Biološka dvorana)
17.XI/Utorak 08.00-10.15 A VR1 Crljen, Banfić, Radoš
  10.30-12.45 B VR1 Crljen, Banfić, Radoš
  13.30-14.15 A – E P5 Banfić (Biološka dvorana)
  14.30-15.15 A – E P6 Banfić (Biološka dvorana)
  15.30-16.15 A – E P7 Banfić (Biološka dvorana)
  16.30-18.00 A – E P8 Klarica (Biološka dvorana)
  18.15-19.00 A – E P9 Klarica (Biološka dvorana)
18.XI/Srijeda 08.00-10.15 A VA1 Vukšić, Babić Leko, Sedmak
  08.00-10.15 C VR1 Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
  10.30-12.45 C VA1 Vukšić, Babić Leko, Sedmak
  10.30-12.45 D VR1 Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
  13.00-15.15 D VA1 Krsnik, Vukšić, Babić Leko
  13.00-15.15 E VR1 Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
  15.30-17.45 E VA1 Krsnik, Babić Leko, Vukšić
  18.00-20.15 B VA1 Sedmak, Babić Leko, Vukšić
19.XI/Četvrtak 08.00-10.15 A VR2 Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
  08.00-10.15 B VA2 Krsnik, Petanjek, Šimić
  10.30-12.45 B VR2 Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
  10.30-12.45 A VA2 Krsnik, Petanjek, Šimić
  13.00-15.15 C VR2 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  13.00-15.15 D VA2 Krsnik, Babić Leko, Vukšić 
  15.30-17.15 D VR2 Lukinović-Škudar, Crljen, Banfić
  15.30-17.15 C VA2 Sedmak, Babić Leko, Vukšić  
  17.30-19.45 E VR2 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
20.XI/Petak 08.00-09.30 A VR3 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  08.00-09.30 B VA3 Kovačević, Judaš, Sedmak
  09.45-11.15 B VR3 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  09.45-11.15 A VA3 Vukšić, Babić Leko, Sedmak
  11.30-13.00 C VR3 Lukinović-Škudar, Banfić, Crljen
  11.30-13.00 D VA3 Krsnik, Babić Leko, Sedmak 
  13.15-14.45 D VR3 Lukinović-Škudar, Banfić, Crljen
  13.15-14.45 C + E VA3 Krsnik, Sedmak, Vukšić
  15.00-16.30 E VR3 Lukinović-Škudar, Banfić, Crljen
  16.45-19.00 E VA2 Sedmak, Krsnik, Babić Leko

DRUGI TJEDAN (23. - 27. XI. 2015.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
23.XI/Ponedjeljak 09.00-10.30 A VR4 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  09.00-10.30 B VA4 Radoš, Judaš, Sedmak
  10.45-12.15 B VR4 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  10.45-12.15 A VA4 Radoš, Judaš, Sedmak
  12.30-14.00 C VR4 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  12.30-14.00 D VA4 Radoš, Judaš, Sedmak
  14.15-15.45 D VR4 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  14.15-15.45 C VA4 Sedmak, Judaš, Radoš
  16.00-17.30 E VR4 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  17.30-19.00 E VA4 Sedmak, Judaš, Radoš
24.XI/Utorak 09.00-10.30 A VR5 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  09.00-10.30 B VA5 Radoš, Judaš, Sedmak
  10.45-12.15 B VR5 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  10.45-12.15 A VA5 Radoš, Judaš, Sedmak
  12.30-14.00 C VR5 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  12.30-14.00 D VA5 Radoš, Judaš, Sedmak
  14.15-15.45 D VR5 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  14.15-15.45 C VA5 Sedmak, Judaš, Radoš
  16.00-17.30 E VR5 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  17.45-19.15 E VA5 Sedmak, Judaš, Radoš
25.XI/Srijeda 09.00-10.30 A VR6 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  09.00-10.30 B VA6 Sedmak,  Krsnik, Judaš
  10.45-12.15 B VR6 Crljen, Banfić, Lukinović-Škudar
  1.45-12.15 A VA6 Sedmak, Krsnik, Judaš
  12.30-14.00 C VR6 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  12.30-14.00 D VA6 Sedmak, Krsnik, Judaš
  14.15-15.45 D VR6 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  14.15-15.45 C VA6 Sedmak, Krsnik, Judaš
  16.00-17.30 E VR6 Banfić, Crljen, Lukinović-Škudar
  17.30-19.00 E VA6 Sedmak, Krsnik, Judaš
26.XI/Četvrtak 08.00-10.15 A VA7 Sedmak, Judaš, Vukšić
  10.30-12.45 B VA7 Sedmak, Judaš, Vukšić
  13.00-15.15 C VA7 Kovačević, Judaš, Vukšić
  15.30-17.45 D VA7 Vukšić, Sedmak, Šimić
  18.00-20.15 E VA7 Vukšić, Sedmak, Šimić
27.XI/Petak 08.00-10.15 A VA8 Kovačević, Babić Leko, Sedmak
  10.30-12.45 B VA8 Kovačević, Babić Leko, Sedmak
  13.00-15.15 C VA8 Kovačević, Babić Leko, Sedmak
  15.30-17.45 D VA8 Krsnik, Babić Leko, Vukšić
  18.00-20.15 E VA8 Krsnik, Babić Leko, Vukšić

TREĆI TJEDAN (30.XI - 04. XII 2015.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
30.XI/Ponedjeljak 08.00-10.15 A VA9 Vukšić, Sedmak, Šimić
  10.30-12.45 B VA9 Vukšić, Sedmak, Šimić
  13.00-15.15 C VA9 Vukšić, Sedmak, Šimić
  15.30-17.45 D VA9 Sedmak, Judaš, Vukšić
  18.00-20.15 E VA9 Sedmak, Judaš, Vukšić
01.XII/Utorak 10.15-11.00 A – E P10 Sedmak (dvorana Čačković)
  11.00-11.45 A – E P11 Sedmak (dvorana Čačković)
  12.00-12.45 A – E P12 Ivkić (dvorana Čačković)
02.XII/Srijeda 09.00-10.30 A, B VA10 Ivkić, Judaš, Džaja
  10.45-12.15 C, D VA10 Ivkić, Judaš, Džaja
  12.30-14.00 E VA10 Ivkić, Judaš, Džaja
03.XII/Četvrtak 09.30-10.15 A – E P13 Banfić (dvorana Čačković)
  10.30-11.15 A – E P14 Banfić (dvorana Čačković)
  11.30-12.15 A – E P15 Banfić (dvorana Čačković)
  12.30-14.00 A – E P8 Klarica (dvorana Nova vijećnica)- nadoknada
  14.15-15.00 A – E P9 Klarica (dvorana Nova vijećnica)- nadoknada
04.XII/Petak 09.00-11.15 A, B S1 Vukšić, Ivkić
  11.30-13.45 C, D S1 Vukšić, Ivkić
  14.00-16.15 E S1 Ivkić

ČETVRTI TJEDAN (07. - 11. XII 2015.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
07.XII/Ponedjeljak 09.00-10.30 A, B S2 Vukšić, Babić Leko
  11.00-12.30 C, D S2 Vukšić, Babić Leko
  14.00-15.30 E S2 Crljen
08.XII/Utorak 09.00-11.15 A, B S3 Babić Leko, Vukšić
  11.30-13.45 C, D S3 Šimić, Vukšić
  14.00-16.15 E S3 Babić Leko
09.XII/Srijeda 10.15-11.00 A – E P16 Radoš (dvorana Čačković)
  11.00-11.45 A – E P17 Radoš (dvorana Čačković)
10.XII/Četvrtak 09.00-10.30 A. B S4 Banfić, Crljen
  11.00-12.30 C, D S4 Banfić, Crljen
  14.00-15.30 E S4 Ivkić
11.XII/Petak 09.00-10.30 A, B S5 Banfić, Crljen
  11.00-12.30 C, D S5 Banfić, Crljen
  14.00-15.30 E S5 Crljen

PETI TJEDAN (14. - 18. XII 2015.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
14.XII/Ponedjeljak 09.00-10.30 A, B S6 Vukšić, Šimić
  11.00-12.30 C, D S6 Vukšić, Babić Leko
  14.00-15.30 E S6 Crljen
15.XII/Utorak 09.00-10.30 A, B S7 Ivkić, Vukšić
  11.00-12.30 C, D S7 Vukšić, Babić Leko
  14.00-15.30 E S7 Banfić
16.XII/Srijeda 09.30-10.15 A – E P18 Vukšić (predavaonica Zavoda za farmakologiju)
  10.30-12.00 A – E P19 Vukšić (predavaonica Zavoda za farmakologiju)
  12.15-13.45 A – E P20 Radoš (predavaonica Zavoda za farmakologiju)
  14.00-14.45 A – E P21 Radoš (predavaonica Zavoda za farmakologiju)
  15.00-17.15 A, B S8 Kovačević, Vukšić
17.XII/Četvrtak DAN FAKULTETA
18.XII/Petak 09.00-09.45 A – E P22 Šimić (dvorana Čačković)
  10.00-11.30 A – E P23 Šimić (dvorana Čačković)
  12.00-14.15 C, D S8 Šimić, Vukšić
  14.30-16.45 E S8 Šimić

ŠESTI TJEDAN (04. - 08.I 2016.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
04.I/Ponedjeljak 09.00-10.30 A, B S9 Vukšić, Babić Leko
  11.00-12.30 C, D S9 Vukšić, Šimić
  14.00-15.30 E S9 Babić Leko
05.I/Utorak 09.00-10.30 A, B S10 Vukšić, Babić Leko
  11.00-12.30 C, D S10 Vukšić, Šimić
  14.00-15.30 E S10 Babić Leko
06.I/Srijeda BLAGDAN - SVETA TRI KRALJA
07.I/Četvrtak 09.00-10.30 A, B S11 Sedmak, Babić Leko
  11.00-12.30 C, D S11 Sedmak, Babić Leko
  14.00-15.30 E S11 Sedmak
08.I/Petak 09.00-10.30 A, B S12 Petanjek, Sedmak
  11.00-12.30 C, D S12 Petanjek, Sedmak
  14.00-15.30 E S12 Petanjek

SEDMI TJEDAN (11. - 15. I 2016.):

Datum/Dan: Vrijeme: Grupe: Tema: Nastavnici:
11.I/Ponedjeljak 09.00-10.30 A, B S13 Radoš, Petanjek
  11.00-12.30 C, D S13 Radoš, Petanjek
  14.00-15.30 E S13 Radoš
12.I/Utorak SLOBODAN DAN (KOLOKVIJI)
13.I/Srijeda 11.30-13.00 A – E P24 Šimić (dvorana Čačković)
  13.15-14.30 A – E P25 Šimić (dvorana Čačković)

Ispit u utorak, 19. I 2016. u 09.00 sati. (II. turnus + ponavljači)

 

Kolegij "Temelji neuroznanosti" u svojem izvedbenom planu sadrži i anatomske vježbe za koje su potrebni studenti demonstratori. Prijave za studente demonstratore mogu se predati između 01 i 15 rujna svake godine. Prednost pri izboru imaju studenti koji su bili demonstratori prijašnjih godina na ovom kolegiju. Prijava mora sadržavati:

  1. Ime i prezime studenta
  2. Godinu studija
  3. Ocijenu na kolegiju "Temelji neuroznanosti"
  4. Kontakt broj i e-mail adresu
  5. Kratki opis motiviranosti za rad sa studentima i za područje neuroznanosti.

Prijave se predaju u pisanom obliku u tajništvo Vijeća predmeta.

 

Studenti demonstratori u akademskoj godini 2014./2015. su:

  1. Adžić Luka - 3. godina
  2. Đerke Filip - 4. godina
  3. Filipović-Grčić Luka - 4. godina
  4. Markulinić Frane - 5. godina
  5. Mudrovčić Monika - 5. godina
  6. Obradović Kuridža Neven - 5. godina
  7. Prpić Nikola - 3. godina
  8. Smilović Dinko - 5. godina
  9. Tomić Barbara - 4. godina
  10. Turkalj Luka - 4. godina
  11. Zorić Marko - 6. godina
  12. Živaljić Marija - 5. godina

 

Studenti demonstratori u akademskoj godini 2013./2014. su:

  1. Ćaleta Tomislav - 6. godina
  2. Filipović-Grčić Luka - 3. godina
  3. Mandić Dora - 6. godina
  4. Markulinić Frane - 4. godina
  5. Martinec Ines - 6. godina
  6. Mudrovčić Monika - 4. godina
  7. Obradović Kuridža Neven - 4. godina
  8. Smilović Dinko - 4. godina
  9. Tomić Barbara - 3. godina
  10. Zorić Marko - 5. godina
  11. Živaljić Marija - 4. godina

 

Autori: Miloš Judaš & Ivica Kostović


Na ovoj stranici možete vidjeti sadržaj svih poglavlja udžbenika "Temelji Neurozanosti", te preuzeti cijeli udžbenik (ovdje) ili pojedinačna poglavlja.

  1. Razvojno porijeklo i temeljna podjela središnjeg živčanog sustava
    • Živčani sustav ima središnji i periferni dio
    • Dva temeljna dijela središnjeg živčanog sustava su mozak (encephalon) i kralježnična moždina(medulla spinalis)
    • Tri temeljna dijela mozga su moždano deblo (truncus encephalicus), mali mozak (cerebellum) i veliki mozak (cerebrum)
    • Poznavanje embrionalnog razvoja omogućuje nam potpuniju razdiobu temeljnih dijelova središnjeg živčanog sustava
  2. Stanična gtađa središnjeg živčanog sustava: neuroni i glija
    • Dvije temeljne vrste stanica u središnjem živčanom sustavu su neuroni i glija
    • Četiri glavna morfološka dijela neurona su dendriti, soma, akson i presinaptički aksonski završetak
    • Tri temeljne neurohistološke metode uveli su krajem prošlog stoljeća Camillo Golgi, Franz Nissl i Carl Weigert
    • Neuronske putove može se istražiti metodama što se temelje na prirodnoj pojavi aksonskog prenošenja
    • Glija stanice dijelimo na makrogliju (astrociti i oligodendrociti) i mikrogliju
    • Kromatoliza, degeneracija neurona i regeneracija ozlijeđenog aksona
  3. Morfogeneza i histogeneza središnjeg živčanog sustava i procesi razvojnog preustrojstva
    • Cijeli središnji živčani sustav se razvija od ektoderma
    • Histogenetski procesi uzrokuju rast neuralne cijevi, promjene njezinog oblika i promjene građe njezine stijenke
    • Razvojni stadiji su vremenski, a embrionalne zone prostorni pokazatelji za praćenje histogenetskih procesa
    • Histogenetske procese dijelimo na "progresivne" i reorganizacijske
    • Histogeneza moždane kore obilježena je pojavom posebnih fetalnih zona, a pojava kortikalne ploče označava prijelaziz embrionalnog u rano fetalno razdoblje
    • Bazalni gangliji telencefalona razviju se od ganglijskog brežuljka, a to je područje ključnoza patogenezu periventrikularnogkrvarenja uprijevremeno rođene djece
  4. Izgled i raspodijela sive i bijele tvari kralježnične moždine, moždanog debla i malog mozga
    • Kralježnična moždina je spinalni dio središnjeg živčanog sustava
    • Moždano deblo spaja kralježničnu moždinu s velikim i malim mozgom
    • Mali mozak ima koru, bijelu tvar, 4 parne duboke jezgre i 3 režnja s 10 režnjića što oblikuju središnji vermis i dvije bočne hemisfere
  5. Izgled i raspodijela sive i bijele tvari velikog mozga: međumozak, krajnji mozak i sustav moždanih komora
    • Veliki mozak (cerebrum) sastoji se od međumozga (diencephalon) i krajnjeg mozga (telencephalon)
    • Telencefalon je pogodno podijeliti u lateralni telencefalon i mediobazalni telencefalon
    • Četiri temeljna dijela telencefalona su: moždana kora, bijela tvar, bazalni gangliji i lateralne moždane komore
    • U omeđenju moždanih komora sudjeluju brojnestrukture telencefalona i diencefalona
    • Lobus limbicus je medijalni, rubni dio telencefalona što u luku okružuje diencephalon i corpus callosum
  6. Stanična biologija neurona
    • Neuron je signalna jedinica živčanog sustava
    • Put biosinteze, sekrecije, endocitoze i egzocitoze
    • Citoskelet neurona je dinamička struktura s nizom bitnih funkcija
    • Aksonsko prenošenje je dvosmjerno (anterogradno ili retrogradno), odabirno i brzo ili sporo
  7. Odabirna propusnost stanične membrane i ionski kanali
    • Lipidni dvosloj i uklopljeni proteini određuju bioelektrična svojstva membrane
    • Stanična membrana je odabirno propusna pregrada između stanice i njezine okoline
    • Brojnost, vrste i raspored ionskih kanala određuju električnu vodljivost membrane neurona
  8. Biofizički temelji ekscitabilnosti: Membranski i akcijski potencijal
    • Kretanje iona kroz membranu mijenja membranski potencijal
    • Teorijom sržnog vodiča tumačimo pasivna električna svojstva membrane
    • Nastanak i vođenje akcijskog potencijala
  9. Signalne molekule i signalni mehanizmi
    • Međustanični signali prenose se izravnim dodirom stanica ili izlučenim signalnim molekulama
    • Membrana odraslih neurona sadrži dvije glavne vrste receptora: ionotropne i metabotropne
    • Procesi fosforilacije i defosforilacije ciljnih proteina imaju ključnu ulogu u signalnim funkcijama neurona
    • Posebna uloga i homeostaza Ca2+ u neuronima
    • Neki vanjski signali mijenjaju ekspresiju gena odraslih neurona
    • Sažetak poglavlja: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne posljedice aktivacije receptora
  10. Građa i funkcija sinapsi
    • Temeljni dijelovi kemijske sinapse su presinaptički element, sinaptička pukotina i postsinaptički element
    • Strukturu sinapsi moguće je povezati s njihovom funkcijom
    • Različite vrste sinapsi razmještene su po različitim dijelovima postsinaptičkog neurona
    • Egzocitoza je precizno nadzirani proces oslobađanja "kvantnih" količina neurotransmitera iz sinaptičkih mjehurića
    • Aktivacija ionotropnih receptora dovodi do izravnih promjena ionske propusnosti postsinaptičke membrane i nastanka postsinaptičkih potencijala
    • Mehanizmi presinaptičke i postsinaptičke inhibicije i facilitacije su različiti
    • Sinaptička integracija je vremensko i prostorno zbrajanje EPSP i IPSP u zoni okidanja
    • Sinaptička plastičnost: ljudska osobnosttemelji se na promjenama "snage" i "učinkovitosti" sinapsi
    • Sinaptička signalizacija prekida se odstranjivanjem neurotransmitera iz sinaptičke pukotine na tri načina: difuzijom, hidrolitičkom razgradnjom i ponovnim unošenjem u presinaptički element
    • Bolesti sinapse: otrovi, droge, lijekovi i protutijela mogu odabirno djelovati na različite korake sinaptičke signalizacije
  11. Neurotransmiteri, neuropeptidi i njihovi receptori
    • Postsinaptički receptori određuju narav i trajanje sinaptičke signalizacije
    • U sinaptičkoj signalizaciji neuroni rabe dvije vrste signalnih molekula: klasične neurotransmitere i neuroaktivne peptide
    • Mnogo je različitih vrsta neuroaktivnih peptida
  12. Stanični temelj ponašanja: neuronski nizovi, putovi, krugovi, mreže i sustavi
    • Neuroni su međusobno povezani na niz različitih načina
    • Nadzorni sustavi su sustavi što reguliraju rad drugih sustava
  13. Podsjetnik na građu i funkciju perifernog i autonomnog živčanog sustava
    • Periferni živčani sustav se sastoji od živaca, njihovih korjenova i spletova, perifernih neurona što oblikuju osjetne i autonomne ganglije, osjetnih receptora i glija stanica
  14. Ustrojstvo sive i bijele tvari kralježnične moždine
    • Tri debela snopa bijele tvari okružuju tri stupa i središnji dio sive tvari kralježnične moždine
    • Tri glavne vrste neurona u sivoj tvari kralježnične moždine su: stanice korjenova, stanice snopova i interneuroni
    • Bijela tvar kralježnične moždine sastavljena je od uzlaznih osjetnih, silaznih motoričkih i dvosmjernih asocijacijskih putova
    • Kliničko-anatomski sindromi kralježnične moždine
  15. Ustrojstvo sive i bijele tvari moždanog debla i malog mozga
    • Na prijelazu iz kralježnične u produljenu moždinu dolazi do bitnih promjena unutarnjeg ustrojstva
    • Vanjski izgled moždanog debla izraz je njegove unutarnje građe – izbočine i polja na površini odgovaraju jezgrama ili snopovima aksona u dubini
    • Moždano deblo sadrži 6 funkcionalnih skupina sive tvari
    • Kroz moždano deblo prolaze (ili iznjega polaze) dugi osjetni i motorički putovi
    • Moždani živci
  16. Ustrojstvo sive i bijele tvari međumozga
    • Subthalamus je malo područje složene građe, kroz koje prolaze osjetni, motorički i uzlazni monoaminski putovi
    • Talamus je razdijeljen na područja i jezgre, a aksoni talamičkih neurona oblikuju moćni talamokortikalni sustav
  17. Ustrojstvo neurotransmiterskih sustava i retikularne formacije
    • Neurotransmiteri brze ekscitacije i inhibicije: glutamat i GABA
    • Sustavi acetilkolinskih neurona
    • Sustavi monoaminskih neurona
    • Retikularna formacija zauzima središnji dio tegmentuma moždanog debla i dijeli se u tri uzdužne funkcionalne zone
  18. Regionalno, arealno, laminarno i modularno ustrojstvo moždane kore
    1. Arhitektonika je temeljna metoda istraživanja građe moždane kore
    2. Moždanu koru dijelimo u isocortex i allocortex
    3. Neuroni moždane kore su piramidni i nepiramidni
    4. Aferentni sustavi vlakana moždane kore mogu biti ekscitacijski ili modulacijski, a dijelimo ih u tri velike skupine
    5. Radijalni stupići (kolumne) su temeljne strukturno-funkcionalne jedinice moždane kore
    6. Četiri temeljna citoarhitektonska tipa moždane kore mogu se povezati s pet funkcionalnih skupina kortikalnih polja
  19. Opće moždane funkcije: uzlazni aktivacijski sustavi, EEG, stupnjevi budnosti i stanja svijesti
    • Budnost i spavanje su stanja svijesti i stanja ponašanja
    • EEG valovi se temelje na skupnim električnim svojstvima neurona moždane kore
    • Postsinaptički potencijali piramidnih neurona moždane kore imaju ključnu ulogu u nastanku EEG valova
    • Različiti sustavi aferentnih aksona uzrokuju različite promjene električne aktivnosti moždane kore
    • Ritmične oscilacije aktivnosti talamokortikalnih neurona omogućuju pojavu vretena spavanja, a predvodnik tih oscilacija je retikularna jezgra talamusa
    • Acetilkolinski i monoaminski uzlazni aksoni i retikularna formacija moduliraju ekscitabilnost talamokortikalnog sustava
    • Neurobiološki mehanizmi što omogućuju prijelaze između različitih stanja svijesti još uvijek su slabo poznati
    • Spavanje ima stadije što se ciklički ponavljaju tijekom noći
  20. Moždane ovojnice i krvne žile, ependim i koroidni spletovi moždanih komora, cirkumventrikularni organi
    • Tri moždane ovojnice ovijaju, podupiru, zaštićuju i pregrađuju tkivo središnjeg živčanog sustava
    • Arteriae vertebrales i arteriae radiculares su dva glavna izvora arterijske krvi za kralježničnu moždinu, a raspored moždinskih vena je sličan rasporedu moždinskih arterija
    • Mozak arterijsku krv prima preko unutarnjih karotidnih i vertebralnih arterija, što se na bazi mozga spoje u Willisov prsten
    • Moždano deblo i mali mozak arterijsku krv primaju preko vertebralnog bazilarnog sustava
    • Moždane komore oblaže ependim, a u njima su smješteni koroidni spletovi što izlučuju cerebrospinalnu tekućinu
    • U određenim područjima stijenki moždanih komora su smješteni posebni cirkumventrikularni organi
  21. Fiziologija cerebrospinalnog likvora i intrakranijski tlak
    • Cerebrospinalni likvor ispunjava sustav moždanih komora i subarahnoidni prostor
    • Intrakranijski tlak (tlak cerebrospinalnog likvora) ovisi o interakciji intrakranijskih volumena mozga, krvi i likvora
  22. Načela ustrojstva osjetnih sustava, vrste osjeta i osjetni receptori
    • Osjetne informacije omogućuju nastanak svjesnog osjeta, kontrolu pokreta i održavanje stanja budnosti i pozornosti
    • Svi osjetni sustavi su ustrojeni prema istom općem planu
    • Četiri obilježja fizičkog podražaja mogu se kvantitativno povezati s psihološkim svojstvima svjesnog osjeta
    • Osjetni receptori prevode svojstva podražaja u neuralne kodove
  23. Bol, toplina i hladnoća - anterolateralni osjetni sustav
    • Kožni termoreceptori bilježe i postojanu temperaturu kože i njezine promjene
    • Tri glavne vrste boli su brza površinska, spora površinska i duboka utrobna bol
    • Mehanički (Aδ-vlakna) i polimodalni (C-vlakna) nociceptori reagiraju na škodljive podražaje što oštećuju tkivo
    • Primarna aferentna nocicepcijskavlakna završavaju na sekundarnim osjetnim neuronima i interneuronima smještenim u nekoliko Rexedovih slojeva
    • Aksoni sekundarnih osjetnih neurona oblikuju anterolateralni sustav za prijenos osjeta boli i temperature, sastavljen od 4 uzlazna puta
    • Teorija nadziranog ulaza: prijenos osjeta boli može se modulirati na razini spinalnog segmenta promjenom ravnoteže između aktivnosti nocicepcijskih i ostalih aferentnih vlakana
    • Silazni putovi sustava endogene analgezije također mogu modulirati prijenos osjeta boli na razini spinalnog segmenta
  24. Dodir, pritisak i kinestezija - sustav dorzalnih kolumni
    • Mehaničko podraživanje kože uzrokuje različite oblike svjesnog osjeta, a mehanoreceptore razvrstavamo na temelju njihove sposobnosti da signaliziraju brzinu, jačinu i usmjerenost podražaja
    • Tri glavna snopa osjetnog puta za dodir i kinesteziju iz trupa i udova su: fasciculus gracilis, fasciculus cuneatus i lemniscus medialis
    • Svaki dio kože je somatotopski predstavljen u primarnoj somatosenzibilnoj kori sukladno broju receptora u njemu
    • Nervus trigeminus prenosi osjet dodira i kinestezije iz područja lica
  25. Uho - organ sluha i ravnoteže
    • Organ ravnoteže i slušni organ su smješteni u unutarnjem uhu
    • Prvi neuron slušnog puta je smješten u spiralnom gangliju pužnice, a prvi neuron vestibularnog puta je smješten u vestibularnom gangliju u dnu unutarnjeg zvukovoda
    • Bubnjići slušne koščice prenose titranje zraka na tekućinu unutarnjeg uha
    • Cortijev slušni organ je smješten u pužnici
    • Organ ravnoteže se sastoji od tri polukružna kanalića, membranske vrećice (sacculus) i membranske mješinice (utriculus)
  26. Slušni i vestibularni sustav
    • Zvuk je tlačni val što se širi zrakom
    • Specifične neuronske veze povezuju neka područja moždanog debla, međumozga i moždane kore u središnji slušni sustav
    • Vrste i stupnjevi oštećenja sluha
    • Vestibularni sustav ima tri glavne funkcionalne zadaće
    • Vestibularne jezgre imaju vrlo složene neuronske veze
  27. Fiziologija oka i fototransdukcije
    • Stijenku očne jabučice oblikuju tri očne ovojnice, a njezinu nutrinu ispunjavaju staklasto tijelo, leća i očna vodica
    • Staklasto tijelo ispunjava najveći dio oka
    • Stvaranjem i otjecanjem očne vodice održava se očni tlak
    • Dioptrički aparat oka je složeni centrirani optički sustav, sastavljen od 4 refrakcijska medija sfernih površina, s tri para kardinalnih točaka
    • Četiri vrste oštrine vida su: detekcijska oštrina, lokalizacijska (Vernier) oštrina, oštrina razlučivanja i oštrina prepoznavanja
    • Spektar vidljivog svjetla je tek djelićširokog spektra elektromagnetskog zračenja
    • Čunjići i štapići mrežnice su fotoreceptori zaduženi za fototransdukciju
    • Fototransdukcija je slijed biokemijskih zbivanja u vanjskom odsječku fotoreceptora
    • Adaptacija na mrak je dvofazni proces brzog povećavanja osjetljivosti čunjića i sporijeg povećavanja osjetljivosti štapića
  28. Mrežnica i primarni vidni put
    • Mrežnica je izravni produljak međumozga, a vidni živac oblikuju aksoni trećeg neurona vidnog puta
    • Oftalmoskopom kroz zjenicu možemo promotriti očnu pozadinu (fundus) i mnogo doznati o nekim bolestima mozga i krvnih žila
    • Mrežnicu izgrađuje 5 vrsta neurona poredanih u 3 stanična sloja između kojih su 2 sinaptičke zone
    • Vidni sustav reagira na kontraste, tj. razlike stupnja osvijetljenosti različitih dijelova vidnog prizora
    • Fotoreceptori su prvi, bipolarne stanice drugi, a ganglijske stanice treći neuron vidnog puta
    • Corpus geniculatum laterale ima dorzalni i ventralni dio
    • Pulvinar je povezan s asocijacijskom vidnom moždanom korom
    • Radiatio optica se sastoji od genikulokortikalnih aksona što završavaju u primarnoj vidnoj moždanoj kori
    • Primarni vidni put je precizno retinotopno ustrojen
    • Primarna vidna moždana kora (area striata, polje 17) je heterotipni izokorteks
    • Neuroni primarne vidne moždane kore preoblikuju okrugla receptivna polja neurona mrežnice i CGLd u linearne odsječke i granice
    • Primarna vidna moždana kora ima stupićasto (kolumnarno) ustrojstvo
  29. Opažanje boja, oblika, dubine i kretanja i ustrojstvo asocijacijskih vidnih polja moždane kore
    • Vid je konsruktivni, stvaralački proces
    • Tri ključna svojstva atributa bojesu ton, jarkost i zasićenost, a opažanje boja se temelji na konstantnosti boja, oponentnosti boja i istodobnomkontrastu boja
    • Opažanje oblika se temelji na razlikovanju lika i pozadine
    • Pri opažanju kretanja u vidnom polju, vidni sustavrabi podatke o kretanju gledanog predmeta, kretanju pozadine te pokretima očiju i glave
    • Opažanje dubine se temelji na tri vrste osjetnih pokazatelja: statičkim i dinamičkim monokularnim te binokularnim
    • Pojava opažajnih konstantnosti pokazuje da se vidno opažanjeoslanja na postojana svojstva okolnih objekata, a ne na varljive i neprekidne promjene obrazaca vidnih podražaja
    • P-sustav i inferotemporalni vidni korteks imaju ključnu ulogu u opažanju boja i oblika, a M-sustav i parijetalni vidni korteks omogućuju opažanje kretanja
    • Postojanje M i P sustava je izravno dokazano i u ljudskom mozgu
  30. Mirisi i okusi - kemijski osjeti
    • Njušni sustav
    • Okusni sustav
  31. Opće ustrojstvo motoričkih sustava
    • Motorička jedinica se sastoji od alfa-motoneurona i mišićnih vlakana što ih taj motoneuron inervira
    • Tri hijerarhijske razine motoričkih sustava su kralježnična moždina, moždano deblo i moždana kora
    • Mali mozak i bazalni gangliji su dva motorička sustava što moduliraju aktivnost moždanog debla i moždane kore
    • Bolesti i ozljede pojedinih dijelova motoričkih sustava imaju prepoznatljive simptome i znakove
  32. Spinalni motorički mehanizmi i refleksi
    • Mišićna i tetivna vretena trajno bilježe različita svojstva mehaničkog stanja mišića
    • Refleks istezanja se temelji na osjetnim informacijama iz mišićnih vretena, a pridonosi regulaciji mišićnog tonusa
    • Neuronski krugovi i interneuroni kralježnične moždine imaju ključnu ulogu u procesima motoričke koordinacije
  33. Uloga silaznih putova iz moždanog debla u održavanju stava tijela i mišićnog tonusa
    • Spinalni šok i učinci presijecanja kralježnične moždine
    • Decerebracijska i dekortikacijska rigidnost imaju različite uzroke i različita obilježja
    • Decerebracijska rigidnostje posljedica pojačane toničke aktivnosti lateralnog vestibulospinalnog i medijalnog retikulospinalnog puta
    • Sažetak: za pojavu decerebracijske rigidnosti bitan je poremećaj regulacije toničke aktivnosti lateralnog vestibulospinalnog i medijalnog retikulospinalnog puta
  34. Uloga motoričke moždane kore u voljnim pokretima
    • Motorička područja moždane kore su smještena u čeonom režnju
    • Tractus corticospinalis polazi iz motoričkih i somatosenzibilnih polja moždane kore
    • Kortikospinalni aksoni na alfa-motoneurone djeluju i izravno i neizravno (preko interneurona)
    • Ozljede polja MI uzrokuju mišićnu slabost ili kljenut, a ozljede polja MII i SMA uzrokuju poremećaje izvođenja svrhovitih pokreta
  35. Mali mozak
    • Kora malog mozga sadrži tri zasebna funkcionalna područja
    • Aferentne veze malog mozga dijelimo u 5 glavnih skupina
    • Kora malog mozga ima 3 sloja s 5 vrsta neurona
    • Eferentne projekcije tri funkcionalna područja mali mozak napuštaju preko zasebnih dubokih jezgara
    • Funkcionalni sažetak: zasebna područja kore malog mozga imaju zasebne veze s mozgom i kralježničnom moždinom
    • Bolesti i ozljede malog mozga uzrokuju jasno prepoznatljive simptome i znakove
  36. Motoričke funkcije bazalnih ganglija telencefalona
    • Poput malog mozga, bazalni gangliji moduliraju aktivnost motoričke moždane kore i silaznih motoričkih putova
    • Pet tijesno povezanih jezgara oblikuje sustav motoričkih bazalnih ganglija
    • Unutarnje i vanjske veze bazalnih ganglija oblikuju jedan glavni i tri pomoćna neuronska kruga
    • Glavna aferentna vlakna za putamen i nucleus caudatus dolaze iz moždane kore, intralaminarnih jezgara talamusa i SNc
    • Neuroni strijatuma raspoređeni su u dva strukturno-funkcionalna odjeljka: matrix i striosome
    • Aksoni projekcijskih neurona strijatuma završavaju kao izravni put u GPi i SNr, a kao neizravni put u GPe
    • Bolesti bazalnih ganglija imaju karakteristična obilježja
  37. Sustav za pokretanje očiju i usmjeravanje pogleda
    • Tri para vanjskih očnih mišića pokreću očnu jabučicu oko tri osi rotacije
    • Tri moždana živca inerviraju vanjske očne mišiće
    • Pet neuralnih sustava omogućuje pet vrsta očnih pokreta
    • Očnim pokretima upravljaju brojne moždane strukture
    • Vestibulo-okularni i optokinetički refleksi održavaju oštru sliku na mrežnici tijekom okretanja glave
    • Glatki pokreti praćenja održavaju sliku pokretnog predmetana mjestu najoštrijeg vida, a njima združeno upravljaju moždana kora, mali mozak i moždano deblo
    • Pokreti vergencije omogućuju oštro gledanje predmeta što se očima primiču ili se od njih odmiču
    • Sakade usmjeravaju pogledna zanimljivi predmet
  38. Ustrojstvo i funkcija limbičkog sustava
    • Hippocampus retrocommissuralis je troslojni archicortex
    • Središnji limbički kontinuum je skup povezanih subkortikalnih struktura što se protežu od mediobazalnog telencefalona do moždanog debla
    • Corpus amygdaloideum je bazalni ganglij limbičkog sustava smješten u vrhu sljepoočnog režnja
    • Limbička i paralimbička kortikalna polja upravljaju održavanjem homeostaze i usklađuju unutarnja stanja organizma s realnostima vanjskog svijeta
    • Uzajamna povezanost neuronskih krugova i putova limbičkog sustava
    • Funkcije limbičkog sustava
  39. Hipotalamus upravlja endokrinim i autonomnim živčanim sustavom
    • Hipotalamus oblikuje stijenku i dno III.komore, a dijeli se na tri poprečne i tri uzdužne zone
    • Prednji režanj hipofize (adenohypophysis) je vezan uz parvocelularne, a stražnji režanj (neurohypophysis) uz magnocelularne neurosekrecijske neurone
    • Neuroni hipotalamusa uključeni su u 4 vrste refleksa
    • Hipotalamus upravlja aktivnošću autonomnog živčanog sustava
  40. Neurobiologija bioloških ritmova i motivacijskih stanja
    • Neurobiologija bioloških ritmova
    • Neurobiologija termoregulacije
    • Neurobiologija pijenja i žeđi
    • Neurobiologija hranjenja, gladi i sitosti
  41. Neurobiologija emocija i spolnosti
    • Amigdala imaju ključnu ulogu u osjećajima straha i tjeskobe
    • Zbog čega je stres loš za vaš mozak?
    • Spolnost i mozak: spolna diferencijacija ljudskog mozga
  42. Neurobiologija pozornosti i funkcije stražnje tjemene i dorzolateralne prefrontalne moždane kore
    • Pozornost je svjesni psihološki proces, a može biti odabirna ili podijeljena
    • Ozljede tjemenog režnja uzrokuju raznovrsne poremećaje što imaju sličnu podlogu
    • Sustav pozornosti je mreža razdvojenih, ali funkcionalno povezanih moždanih struktura
    • Posebna obilježja sustava radnog pamćenja
  43. Psihologija i anatomija učenja i pamćenja
    • Učenje i pamćenje su temelj ljudske osobnosti
    • Dvije glavne vrste učenja su neasocijacijsko i asocijacijsko učenje
    • Proces pamćenja ima tri stadija
    • Složeno asocijacijsko pamćenje u čovjeka može biti eksplicitno (deklarativno) ili implicitno (proceduralno)
    • Neuroanatomija pamćenja
    • Strukture medijalnog temporalnog režnja su bitne za uspostavu dugoročnog eksplicitnog pamćenja, ali nisu skladišta pamćenja
  44. Sinaptička plastičnost i stanični mehanizmi učenja i pamćenja
    • Učenje i pamćenje se temelje na pojavama sinaptičke plastičnosti
    • Tijekom habituacije i senzitizacije se mijenja presinaptička egzocitoza neurotransmitera
    • Snažna aktivacija ekscitacijskih sinapsi u hipokampusu uzrokuje pojavu dugoročne potencijacije (LTP)
    • Glutamatni NMDA-receptori imaju važnu ulogu u pojavi LTP
    • Dušični monoksid (NO) je nova vrsta signalne molekule, a u mozgu djeluje kao povratni glasnik u procesu volumne transmisije
    • Pojava LTP u CA1 polju hipokampusa vjerojatno je stanična podloga asocijacijskog učenja
  45. "Temelji Neuroznanosti"

 

O predmetu i početku nastave

Predmet «Temelji neuroznanosti» je obvezni jednosemestralni predmet na II. godini studija medicine (III. semestar), u kojem se na interdisciplinaran i integrativni način izlažu temeljne spoznaje suvremene neuroznanosti o građi i funkcijama središnjeg živčanog sustava čovjeka. Predmet je interkatedarski, a sjedište Vijeća predmeta je u Zavodu za neuroznanost HIIM-a. Pročelnik Vijeća predmeta «Temelji neuroznanosti» je Prof. dr. sc. Goran Šimić. Predmet ima ukupno 100 sati nastave (32 sata predavanja, 29 sati seminara i 39 sati vježbi), a nosi 9.0 ECTS bodova.


O ispitu i uvijetima pristupanja ispitu

Ispitu mogu pristupiti svi studenti koji su ispunili sljedeće uvjete:

  • Uspješno apsolvirana cjelokupna nastava (pozitivni dokaz pohađanja svih nastavnih jedinica u prozivnici za studente) i temeljem toga dobiven prvi i drugi potpis u indeksu
  • Uspješno kolokvirani svi izostanci (u okviru izostanaka dopuštenih Pravilnikom o diplomskom studiju)
  • Pisano rješenje Prodekana za nastavu o stečenom pravu polaganja ispita, kad su u pitanju studenti s izostancima većim od dopuštenih Pravilnikom o diplomskom studiju, zatim ponavljači, parcijalno upisani studenti, prijelaznici s drugih Fakulteta i svi ostali koji nisu prvi puta redovito upisani u II. godinu studija i ne udovoljavaju uvjetima propisanim od strane Vijeća predmeta.


Studenti za oba turnusa za potpis u indeks upisuju sljedećeg nastavnika: Prof.dr.sc. Goran Šimić


Ispit iz predmeta "Temelji neuroznanosti" polaže se u obliku testa od 80 pitanja iza kojega slijedi usmeni ispit, u rokovima navedenim u tablici. Ispitna pitanja se odnose na gradivu udžbenika "Temelji neuroznanosti" i sažetke predavanja. Udžbenik "Temelji neuroznanosti" je slobodno dostupan (u PDF formatu) na web-stranici predmeta (www.hiim.hr - Temelji neuroznanosti).
U sastavljanju pitanja za bazu ispitnih pitanja sudjeluju svi nastavnici i suradnici, a u evaluaciji pitanja i sastavljanju pojedinačnih testova samo nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju (docenti i profesori). Za službenog voditelja testova na svim ispitnim rokovima u akademskoj godini 2014./2015. je određen prof.dr.sc. Hrvoje Banfić. Nadalje, za usmene ispite i slučajeve u kojima je propisan i potreban komisijski ispit, za ispitivače u akademskoj godini 2014./2015. su određeni sljedeći nastavnici:

  1. prof.dr.sc. Hrvoje Banfić
  2. prof.dr.sc. Miloš Judaš
  3. prof.dr.sc. Marijan Klarica
  4. prof.dr.sc. Srećko Gajović
  5. prof.dr.sc. Zdravko Petanjek
  6. prof.dr.sc. Goran Šimić
  7. prof.dr.sc. Mario Vukšić
  8. doc.dr.sc. Vladijana Crljen
  9. doc.dr.sc. Željka Krsnik
  10. doc.dr.sc. Milan Radoš

Ispitni rokovi u akademskoj godini 2013/2014:


18. XI. 2014. – 09.00 (za studente I. turnusa i ponavljače)
22. I. 2014. – 09.00 (za studente II. turnusa i ponavljaće)

Ljetni ispitni rok:
02. VII. 2015 – četvrtak,  09.00h
16. VII. 2015 –  četvrtak, 09.00h

Jesenski ispitni rok:
02. IX. 2015. - utorak, 09.00h
15. IX. 2015. - utorak, 09.00h

 


Nastavnici i suradnici

Osim članova Zavoda za neuroznanost, u nastavi predmeta sudjeluju nastavnici i suradnici s drugih zavoda i nastavnih baza Medicinskog fakulteta.

Zavod za neuroznanost:

  • Prof. dr. sc. Miloš Judaš (pročelnik Odsjeka za razvojnu neuroznanost i prodekan za znanost)
  • Prof. dr. sc. Zdravko Petanjek (HIIM + Zavod za anatomiju)
  • Prof. dr. sc. Goran Šimić (Pročelnik Vijeća predmeta Temelji neuroznanosti)
  • Prof. dr. sc. Mario Vukšić
  • Doc. dr.sc. Željka Krsnik
  • Doc. dr. sc. Milan Radoš (HIIM i Zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Zagreb)
  • Dr.sc. Sanja Darmopil, znanstveni novak
  • Dr.sc. Goran Sedmak, znanstveni novak
  • Domagoj Džaja, dr.med znanstveni novak

Zavod za anatomiju:

  • Goran Ivkić, dr. med., specijalist neurolog

Zavod za fiziologiju:

  • Prof. dr. sc. Hrvoje Banfić (predstojnik Zavoda za fiziologiju)
  • Prof. dr. sc. Aleksandra Sinđić
  • Doc. dr. sc. Vladijana Crljen
  • Doc. dr. sc. Vesna Lukinović-Škudar

Zavod za histologiju i embriologiju:

  • Prof. dr. sc. Srećko Gajović

Zavod za farmakologiju:

  • Prof. dr. sc. Marijan Klarica (prodekan za upravu i poslovanje)