Jean Pierre Changeux
Jean-Pierre Changeux je gost Hrvatskog društva za neuroznanost i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a organizaciju njegovih predavanja podupiru Odbor za neuroznanost i bolesti mozga Razreda za medicinske znanosti HAZU, Hrvatsko društvo za biokemiju i molekularnu biologiju i Hrvatsko prirodoslovno društvo.

Poštovani kolegice i kolege,

u petak, 6. svibnja 2022. godine, Medicinski fakultet ima izuzetnu čast ugostiti uglednog predavača Jean-Pierre Changeuxa, francuskog znanstvenika poznatog ne samo po ključnim otkrićima u području biologije i neuroznanosti već i brojnim popularno-znanstvenim radovima u kojima raspravlja o mozgu, spoznajnim procesima i umu. Među najvažnija Changeuxova otkrića ubrajamo izolaciju nikotinskog receptora za acetilkolin i jedan od prvih opisa strukture i regulacije proteina uključenih u prijenos signala. Njegov respektabilni bibliografski opus uključuje više od 650 radova (h-indeks: 153), a knjiga “Neuronski čovjek” predstavlja nezaobilaznu literaturu svakog intelektualca zainteresiranog za pitanja suvremene neuroznanosti te odnos neurobiologije, psihologije i filozofije. Jean-Pierre Changeux je profesor emeritus na Pasteurovom Institutu gdje je počasni predsjednik Zavoda za neuroznanost, član je Francuske akademije znanosti, a od 2006. sudjeluje kao vanjski suradnik u radu Kavli Institute for Brain and Mind. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj znanstveni doprinos, između ostalog i svjetske nagrade za znanost Albert Einstein.
Imat ćemo prilike čuti dva predavanja Jean-Pierre Changeuxa. Predavanja će se održati uživo, s istovremenim prijenosom preko YouTube kanala,
u dvorani Čačković, Šalata 3, u petak, 6. svibnja 2022. godine:

TM 21 web mali

21. TJEDAN MOZGA U HRVATSKOJ
(BRAIN AWARENESS WEEK)
14. – 20. ožujka 2022.


Ovogodišnji 21. Tjedan moga u Hrvatskoj dio je svjetske akcije organizacije Dana Alliance for Brain Initiative s ciljem promocije znanja o mozgu i bolestima mozga. Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizacijom Tjedna mozga ispunjavaju svoju misiju u našoj sredini.


Aktivnosti vezane uz Tjedan mozga u svijetu svake su godine sve intenzivnije, obzirom na to da je istraživanje mozga jedan od trajnih prioriteta istraživanja u razvijenim državama svijeta. Danas se oko milijun i pol znanstvenika bavi neuroznanošću.
Temeljne postavke zanimanja za spoznaje o mozgu iste su kao i prijašnjih godina:

  • U EU se polazi od činjenice da više od 45% sveukupnih troškova i opterećenja u zdravstvenom sustavu EU čine bolesti mozga. Nastojimo redovito upozoravati javnost na goleme troškove koje uzrokuju bolesti mozga. Utvrđeno je da je ukupni trošak od oko 800 milijardi eura godišnje za bolesti mozga veći od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno, te da 179 milijuna stanovnika Europe pati od nekog poremećaja funkcija živčanog sustava (podaci FENS-a, Federation of European Neuroscience Societies).
  • Nadalje, javnosti želimo približiti i potrebu približavanja temeljnih istraživanja kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja. Takvim pristupom danas se bavi translacijska neuroznanost.
  • Nemoguće je naći ijedno pitanje vezano uz funkcioniranje ljudskog društva koje ne bi zahtijevalo biološki utemeljeno znanje o ponašanju, odlučivanju i svijesti čovjeka, odnosima i komunikaciji među ljudima u društvu, kao i svojstvima funkcije mozga koje nas čine ljudima („New Science of Human Nature“).

Hrvatsko društvo za neuroznanost izabralo je (uz izbor tema lokalnih organizatora iz područja neuroznanosti) nove zanimljive teme za ovogodišnji Tjedan mozga, s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga:

MOZAK I POST-COVID SINDROM

Ubrzo po izbijanju pandemije koronavirusa dokazano je da virus ne zahvaća samo respiratorni sustav, nego da može biti uzrok brojnih oštećenja mozga. Tribina „Mozak i Post-COVID sindrom“ naročito će biti usmjerena na one posljedice oštećenja mozga koje su kronične prirode, a koje, u slučaju da nisu pravodobno liječene, mogu ostaviti značajne i dugoročne posljedice po svakodnevno funkcioniranje bolesnika. Neki od primjera takvih posljedica su kognitivni deficiti, uključujući poteškoće koncentracije i zapamćivanja ili otežano donošenje odluka, promjene raspoloženja, povećanje anksioznosti, poteškoće spavanja i promjene raspoloženja. Programi neurokognitivne rehabilitacije neophodni za učinkovito liječenje uključuju ne samo niz medicinskih specijalnosti, nego su daleko širi od područja zdravstva i potiču interdisciplinarnu suradnju brojnih struka i smjerova i to na raznim područjima edukacije, znanosti i izravnog pružanja komplementarnih usluga u razdoblju do potpunog oporavka bolesnika i povrata svih funkcija na razinu koja je prethodila bolesti. (četvrtak 17. ožujka 2022 u 16.00 sati, sudjelovanje preko digitalnih platformi)

PANDEMIJSKA LEKCIJA: KAKO PODUČAVATI ADOLESCENTNI MOZAK „NA DALJINU“

Na tribini Pandemijska lekcija: kako podučavati adolescentni mozak „na daljinu“ obradit ćemo vrlo aktualnu temu nastave i obrazovanja u digitalno doba. Iako se ova tema već dugo provlači ispod radara, posljednjih godina uzima sve više maha, a COVID-19 pandemija naglo ju je gurnula u prvi plan rasprava o obrazovanju. U ovoj tribini okupili smo multidisciplinarni tim stručnjaka – psiholozi, dječji i adolescentni psihijatri, neuroznanstvenici i nastavnici raspravljat će o „novom normalnom“ u obrazovanju iz različitih perspektiva. (utorak 15. ožujka 2022 u 16.00 sati, sudjelovanje preko digitalnih platformi).

Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu bavit će se temom novih spoznaja o učinku pandemije na spavanje kod studentske populacije i odraslih. Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku priprema aktivnosti vezane uz kognitivni i motorički razvoj djeteta, s naglaskom na dječju igru i neuroplastičnost mozga.

U organizaciji 21. Tjedna mozga pridružuju nam se Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, sastavnice Sveučilišta u Splitu, Osijeku, Rijeci i Zadru te članovi Hrvatskog društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima, kao i Zagrebački institut za kulturu zdravlja. Istodobno očekujemo aktivnosti u sveučilišnim centrima u Dubrovniku, Varaždinu, Puli kao i u zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i drugim gradovima. Mi smo se već uključili u međunarodnu akciju za bolje razumijevanje funkcija ljudskog mozga i očuvanje njegovog zdravlja. Uključite se i vi!
Informacije:
Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i
Hrvatsko društvo za neuroznanost,
Šalata 12, 10000 Zagreb
tel:, 01/ 45 96 902, 01/45 96 801 fax: 01/ 45 96 942
e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. http://www.hdn.hr

Poštovani članovi Hrvatskog društva za neuroznanost,

Objavljujemo da je Zakladna uprava Zaklade prof. dr. sc. Branimir Jernej odlučila da Nagradu Branimir Jernej za 2021. godinu iznimno dobiju glavni autori dva rada:

Tadijan Ana i Slade Neda (autori Tadijan A, Precazzini F, Hanžić N, Radić M, Gavioli N, Vlašić I, Ozretić P, Pinto L, Škreblin L, Barban G, Slade N, Ciribilli Y) za rad „Altered expression of shorter p53 family isoforms can impact melanoma aggressiveness“ objavljen u časopisu Cancers 2021, 13, 5231.
i
Evelin Despot-Slade (autori Despot-Slade E, Mravinac B, Širca S, Castagnone-Sereno P, Plohl M, Meštrović N) za rad „The centromere histone is conserved and associated with tandem repeats sharing a conserved 19-bp box in the holocentromere of meloidogyne nematodes“ objavljen u časopisu Mol Biol Evol 2021, 38, 1943.

Predavanje nagrađenih znanstvenica možete pratiti u utorak, 08. veljače u 14 sati preko platforme BigBlueButton, dostupne kroz internetski preglednik preko poveznice https://mojoblak.irb.hr/apps/bbb/b/PRxrAS7P2wBd8jMq

Uz čestitke dobitnicama nagrade, zahvaljujemo svim sudionicima natječaja.
Upraviteljica Zaklade
Dr. sc. Maja Osmak, znan. savj.

Poštovane kolegice i kolege,

Otvoren je natječaj za prijave za demonstratore na kolegiju Temelji neuroznanosti u akademskoj godini 2021./2022. Ako ste zainteresirani za demonstraturu, molimo Vas da pošaljete svoju molbu na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .
Vaša molba treba sadržavati sljedeće podatke: ime i prezime, e-mail adresu na koju Vas možemo kontaktirati, broj mobitela, JMBAG, akademsku godinu u kojoj ste položili Temelje neuroznanosti, Vaš uspjeh na ispitu, te jeste li već prije bili demonstratori na ovom kolegiju.

Molimo Vas da prijave pošaljete najkasnije do srijede, 29.rujna.

Hvala Vam na interesu!

krnjevic kresimir labPreminuo je prof. Krešimir Krnjević, član Međunarodnog znanstvenog savjeta Hrvatskog instituta za istraživanje mozga i dopisni član HAZU.

Krešimir KRNJEVIĆ, hrvatski liječnik rođen je 7. rujna 1927. u Zagrebu. Kao sin političara Jurja Krnjevića djetinjstvo je proveo u emigraciji te je osnovnu školu završio u Ženevi. U domovinu se vratio s ocem nakon uspostave Banovine Hrvatske 1939., te ju ponovno napustio u travnju 1941. kada Juraj Krnjević odlazi u London kao član izbjegličke vlade Kraljevine Jugoslavije. Krešimir Krnjević gimnaziju je završio 1944. u Capetownu, a 1949. diplomirao je medicinu na Sveučilištu u Edinburghu na kojem je 1953. doktorirao iz neurofiziologije. Postdoktorsko je iskustvo stekao radeći na University of Washington, Seattle, te na Australian National University, Canberra, Australija. Od 1964. djeluje na Sveučilištu Mc Gill u Montrealu, u početku kao gostujući profesor, potom redoviti te od 1978. postaje pročelnik Odjela na fiziologiju na tom sveučilištu (od 2001. profesor emeritus). Bavio se neurofiziologijom; proučavao je ulogu kemijske regulacije procesa u mozgu. Posebice su važna njegova otkrića djelovanja i uloge nekih neurotransmitera (gama-aminomaslačne kiseline, glutamata, acetilkolina). Tijekom svoje znanstvene karijere bio je savjetnikom nekoliko klinika i znanstvenih instituta u Kanadi i Americi. Savjetnik je instituta za istraživanje mozga u Zagrebu. Bio je stalni recenzent u više uglednih svjetskih znanstvenih časopisa kao npr. Nature i Science, članom uredništva ili jedan d urednika te glavni urednik časopisa Canadian Journal of Physiology and Pharmacology. Objavio je više od 450 znanstvenih tekstova, oko 70 poglavlja u knjigama, sudjeovao na 200 međunarodnih znanstvenih skupova te održao preko 100 predavanja. Jedan je od najcitiranijih svjetskih znanstvenika (od 1965. do 1978.) a za postignuća u znanosti nagrađen je s 14 međunarodnih znanstvenih priznanja.

Za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti izabran je 1992.

More Articles...

  1. MIND & BRAIN Congress & Summer Stroke School - Virtual
  2. Virtual FENS Regional Meeting 2021
  3. Virtual 12th European Congress of Neuropathology
  4. Online javna tribina u sklopu 20. Tjedna mozga

Page 1 of 17