Tema broja: Neuroznanost i umjetnost

Link: http://gyrus.hiim.hr/index.php/vol-iii-broj-1-neuroznanost-i-umjetnost

S velikim Vas ponosnom obavještavamo da je izašao novi broj Gyrusa. U ovom broju donosimo Vam nekoliko tekstova o povezanosti glazbe, slike i pokreta s neuroznanosti. Koji se procesi odvijaju u samom umjetniku prilikom stvaranja? Može li se umjetnost naučiti?

U Gyrusu se bavimo zrcalnim neuronima, amigdalama i strahom, objašnjavamo što je to budna kraniotomija, ali i povezanost vježbanja i simpatičke aktivnosti. 

Gyrus je besplatan i uvijek će biti! Gyrus u potpunosti pišu i uređuju studenti!

Akademkinja Vida Demarin: Mozak i kreativnost; predavanje

MSU, prostor za povremene izložbe, četvrtak, 19. 2. 2015. u 18 sati

 

 

 

Što je umjetnost i kako nastaje? Kakve su veze između naših vizualnih dojmova, inspiracije, osjećaja i samog čina likovnog ili glazbenog stvaralaštva? Što misle i osjećaju posjetitelji izložbi, slušatelji koncerata? Koja je uloga mozga u svemu tome? Na znanstveno-popularan način o toj će temi govoriti jedna od najistaknutijih znanstvenica tog područja, specijalistica neuropsihijatrije, akademkinja Vida Demarin.

Mozak je najvažniji organ u ljudskom tijelu i do danas je prikupljena velika količina informacija o tome kako funkcionira taj centar svih naših životnih procesa. Istraživanje mozga je danas jedno od najzastupljenijih područja znanstvenog istraživanja uopće i u ovom se trenutku nastavlja velikom brzinom zbog sve veće dostupnosti neinvazivnog snimanja moždane aktivnosti uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance. 

Akademkinja Vida Demarin svoj je stručni i znanstveni rad posvetila upravo istraživanjima funkcija mozga, a ovom prigodom govoriti će o procesima koji se događaju u mozgu tijekom stvaranja i recepcije umjetničkog djela. Fantastična metoda funkcionalnog neuroimaginga daje nam mogućnost uvida u aktivnost mozga za vrijeme gledanja određenog likovnog djela ili slušanja glazbe te nam pomaže u boljem razumijevanju funkcije mozga u aktivnostima povezanim s kreativnim stvaralaštvom.

U stvaralaštvu Petera Koglera izdvaja se nekoliko motiva koji su postali njegovim zaštitnim znakom. Jedan od najpoznatijih je i motiv isprepletenih cijevi koje čine mrežaste strukture što se šire i osvajaju arhitektonske prostore. U Muzeju suvremene umjetnosti upravo je Koglerova instalacija s motivom cijevi na tapetama zasigurno najomiljeniji eksponat izložbe! Međutim, postoji i cijeli niz Koglerovih motiva povezanih s ljudskom anatomijom, kao što su mozak, lice, skelet ili rendgenska slike koje Kogler razvija u kompjutorskim animacijama, slikama, crtežima i objektima od osamdesetih godina prošlog stoljeća pod utjecajem formalističke filozofije američkog minimalizma. 

ULAZ SLOBODAN

 

Filip Đerke,

Studentska sekcija za neuroznanost

Izdavač De Gruyter "otključao" je prva četiri volumena (2010-2013) časopisa Translational Neuroscience za slobodan pristup (Open Access).

Člancima se može pristupiti na stranici: http://www.degruyter.com/view/j/tnsci (volumeni se otvaraju s lijeve strane).
Radi se o svekupno 182 rada (od čega su mnogi autora s HIIM-a i MEF-a).

Uskoro se očekuje i otključavanje i mogućnost bestplatnog downloada i volumena 5 za 2014. godinu (još 36 radova), a već su OA i svi oni koji su već izašli i koji će izaći u 2015.

Pojavom novijih neuroradioloških metoda  poput funkcijske magnetske rezonancije  i traktografije značajno su unaprijeđene  dijagnostičke procedure,  pogotovo  u preoperativnoj obradi neuroloških i neurokirurških pacijenata. Da bi se u potpunosti iskoristili dijagnostički potencijali spomenutih metoda potrebno je sve potencijalne korisnike dobro upoznati s  njihovim mogućnostima ali  i ograničenjima. Upravo to i je nakana ovog tečaja koji je zamišljen tako da bude edukativan svim specijalistima koji interdisciplinarno sudjeluju u dijagnostici i liječenju različitih poremećaja središnjeg živčanog sustava (neurolozi, radiolozi, neurokirurzi, psihijatri i drugi).
Polaznici će kroz tečaj naučiti kako se pojedini mentalni procesi (npr. govor)  mogu lateralizirati i lokalizirati korištenjem funkcijske magnetske rezonancije. Nadalje, naučiti će i kako se uz pomoće metode difuzijskih tenzora mogu rekonstruirati pojedinačni aksonalni putevi (npr. kortikospinalni put). Također, polaznici će dobiti uvid kako se opisane pretrage izvode,  koji pacijenti su pogodni a koji nisu za ovakva snimanja, te koje kliničke dileme se mogu riješiti primjenom navedenih pretraga.

Organizator: Medicinski fakultet i Centar za kliničku primjenu neuroznanosti- CKPN
Vrijeme održavanja: subota 7. ožujak 2015 g.
Mjesto održavanja: Hrvatski institut za istraživanje mozga, Šalata 12, 10 000 Zagreb
Kotizacija: 400 kn specijalizanti / 600 kn specijalisti
Bodovi HLK: predavači 12/polaznici 11

Više informacija o tečaju, uključujući program i upute kako se prijaviti pronađite ovdje.

Pozivamo vas na predavanja u programu poslijediplomskog doktorskog studija Neuroznanost. Predavanja će se održati u ponedjeljak, 15.12.2014., na HIIM-u u seminarskoj dvorani u prizemlju.
Predavanja pod nazivima:

"Caffeine consumption during pregnancy alters gabaergic neuronal network in offspring" (u 15.30h)
i
"The supramammillary-hippocampal pathways: evidences for a unique neurotransmitter phenotype and plasticity in temporal lobe epilepsies" (u 16.30h)

održat će dr.sc. Monique Esclapez (Marseille, Francuska).

NAPOMENA:
- Prvo predavanje je obavezno za sve polaznike kolegija “Uvod u neurobiologiju“.
- Drugo predavanje je obavezno za sve polaznike kolegija „Eksperimentalni modeli epilepsije i uloga GABA u razvitku moždane kore“.

More Articles...

  1. Godišnja skupština HDN
  2. Poziv na predavanje: prof.dr.sc. Nataša Jokić Begić - PSIHOLOŠKI ASPEKTI MODERNIH OVISNOSTI
  3. Nobel na Ruđeru
  4. Donacije HEP-a za 2014. godinu

Page 10 of 12